search user menu

Kupovina predmeta vraćenih sa lizinga

Kao jedan od načina da građani i privredna društva kupe polovni automobil, radne mašine ili opremu za rad sve češće se pojavljuje kupovina polovnih predmeta vraćenih sa lizinga. Predmeti vraćeni sa lizinga vraćaju se lizing kućama kao davaocima lizinga uglavnom usled činjenice da primalac lizinga ne poštuje obavezu plaćanja lizing naknade. Prednost kupovine ovakvih predmeta ogleda se pre svega u njihovom kvalitetu. Naime, automobili i druga vozila koji su bili predmet lizinga, morali su biti redovno servisirani kod ovalašćenih servisera, za eventualne intervencije na njima korišćeni su isključivo originalni delovi, predmeti su bili kasko osigurani. Slično je i sa mašinama i drugom opremom, koja je takođe bila predmet redovnog i adekvatnog održavanja. Postojeći Zakon o finansijskom lizingu ne dozvoljava da predmet lizinga bude nekretnina (uskoro se očekuju dopune Zakona koje bi to omogućile), pa su predmeti vraćeni sa lizinga u najvećem broju slučajeva automobili i oprema. Građanima i privrednim društvima se pruža mogućnost da kroz pregovore sa lizing kućom vrlo često povoljno kupe predmet vraćen sa lizinga, pri čemu izbegavaju rizike (fizički nedostaci predmeta i pravni rizici) koje nosi kupovina automobila i drugih predmeta na placevima ili preko oglasa. Na ovom mestu doboš se potrudio da vam predstavi skraćeni prikaz osnovnih pojmova u vezi sa finansijskim lizingom. POJAM FINANSIJSKOG LIZINGA: Posao finansijskog lizinga je posao u kome davalac lizinga: 1) sa isporučiocem predmeta lizinga određenim od strane primaoca lizinga zaključuje ugovor na osnovu koga stiče pravo svojine na predmetu lizinga, prema specifikaciji primaoca lizinga i pod uslovima koje, ukoliko se odnose na interese primaoca lizinga, odobrava primalac lizinga 2) sa primaocem lizinga zaključuje ugovor o finansijskom lizingu kojim se obavezuje da na primaoca lizinga prenese ovlašćenje držanja i korišćenja predmeta lizinga na ugovoreno vreme, a primalac lizinga se obavezuje da mu za to plaća ugovorenu naknadu u ugovorenim ratama TRAJANJE UGOVORA O LIZINGU: Minimalni rok na koji se ugovor o lizingu zaključuje ne može biti kraći od dve godine od dana zaključenja ugovora. PREDMET LIZINGA: Predmet finansijskog lizinga je pokretna nepotrošna stvar (oprema, postrojenja, vozila i sl.).

Neposredna pogodba

Šta je neposredna pogodba? Neposredna pogodba je poseban metod prodaje stvari koji banke i ostali poverioci koriste po osnovu odredbi Zakona o izvršnom postupku, Zakona o stečaju, Zakona o hipoteci i Zakona o založnim stvarima na pokretnim stvarima upisanim u registar. Neposredna pogodba u izvršnom postupku U izvršnom postupku prodaja se, po pravilu, vrši putem javnog nadmetanja, ali stranke i založni poverioci mogu se u svako doba sporazumeti da se prodaja nepokretnosti izvrši u određenom roku neposrednom pogodbom. Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se u pismenom obliku, a posebno je važno napomenuti da ovaj ugovor proizvodi dejstvo od dana pravosnažnosti rešenja o dosuđenju od strane suda.

Javna prodaja carinske robe

Kada dolazi do javne prodaje prema Carinskom zakonu? Primena prinudnog izvršenja je u Carinskom zakonu propisana u Glavi III koja se odnosi na postupak obračuna i naplate carinskog duga. Ako iznos carinskog duga nije plaćen u roku, carinski organ obračunava zateznu kamatu na iznos duga i preduzima sve zakonom propisane mere za naplatu duga, uključujući i prinudno izvršenje. Do prodaje robe dolazi i ako carinski organ utvrdi da je roba neovlašćeno uneta u carinsko područje ili da roba nije stavljena pod carinski nadzor. Koje stvari ne mogu biti predmet javne prodaje u carinskom postupku? Eksplozivne, otrovne, radioaktivne i zapaljive materije mogu se prodati neposrednom pogodbom pravnom licu ovlašćenom za promet takve robe ili pravnom licu koje takvu robu koristi u procesu proizvodnje. Carinska roba koja ima komercijalnu vrednost samo kao sirovina ili otpadak može se prodati prikupljanjem ponuda.

Javna prodaja u izvršnom postupku

Kada se primenjuje javna prodaja? Zakon o izvršnom postupku predviđa da se prodaja pokretnih i nepokretnih stvari sprovodi kao sredstvo izvršenja, tj. kao izvršna radnja kojom se po zakonu prinudno ostvaruje novčano potraživanje. Izvršne radnje mogu se neposredno sprovesti protiv izvršnog dužnika i drugih lica u skladu sa ovim zakonom. Koji predmeti mogu biti predmet izvršenja? Predmeti izvršenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može sprovesti izvršenje radi ostvarivanja potraživanja. Međutim, predmeti izvršenja ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari koje zakon isključuje. Na primer, kod prodaje pokretnih stvari, predmet izvršenja ne mogu biti odeća, obuća, rublje i drugi predmeti lične upotrebe, ordeni, medalje, ratne spomenice, porodične slike, kao ni drugi predmeti koje navodi zakon. Predmeti izvršenja ne mogu biti ni tražbine po osnovu poreza i drugih javnih obaveza. Konačno, predmeti izvršenja ne mogu biti ni objekti, oružje i oprema namenjeni odbrani i bezbednosti države. Na osnovu čega se sprovodi izvršenje? Izvršenje se sprovodi po osnovu Rešenja o izvršenju, kojim se usvaja zahtev iz predloga za izvršenje. U oglasima na dobošu kojima se objavljuje javna prodaja stvari u izvršnom postupku, takvo rešenje moći ćete da vidite u delu oglasa koji nosi naslov “Pravni osnov”.